„U životu ne ide sve onako kako bismo željeli. Ne uspijevamo stvoriti mir u svijetu, ne uspijevamo uništiti bolesti, ne uspijevamo imati samo psihički zdrave i moralno dobre ljude, ne uspijevamo osloboditi ljude od mržnje i lutanja. Patnje je prepun svijet i život svakog pojedinog čovjeka.
Grijeh je kidanje komunikacije s Bogom. To je kao kad se rijeka odvoji od izvora i pretvori u močvaru. Grijeh je nepovjerenje prema Bogu, bijeg od Boga, silaženje s njegovih putova i lutanje vlastitima. To je rezanje jedne niti koja nas je držala u zraku, na visini života.
Zbog grijeha je teško komunicirati s Bogom. Teško je naći smisao, teško je naći pravi put. Netko nas treba dovesti do Boga. Bog je jedina mogućnost života, mira, blagostanja, Života u punini. Iz toga slijedi: jedini čovjekov neprijatelj jest grijeh. Ili: najveće zlo jest odvojiti se od Boga. Čovjekovo srce je u pitanju. Treba promijeniti srce, treba ponovno uspostaviti odnos s Bogom. Tu je izvor svih problema i rješenje svih problema čovječanstva.” (Tomislav Ivančić)
Stranica 3 od ukupno 12 stranica < 1 2 3 4 5 > Last »
Nova knjiga katehetskog tima udruge Ekosspiritus
Krajem kolovoza izašao je u izdanju Glasa Koncila katehetski materijal Ja sam s vama, Pripremnica za prvu ispovijed i pričest namijenjen jednogodišnjoj katehetskoj pripravi djece za prvu ispovijed i pričest. Unatoč činjenici da katehetska priprava za prvu pričest postoji u svim župama, kod nas se osjeća nedostatak primjerenih katehetskih tekstova/vježbenica/priručnika koji bi pomogli djeci, roditeljima i katehetama u katehetskoj pripremi za prvu ispovijed i pričest.
Pripremnica Ja sam s vama, koja je nastajala tijekom dužega vremenskog razdoblja, rezultat je zajedničkog rada članova katehetskog tima udruge Ekosspiritusa, a uredili su je: Radovan Librić, Katarina Pučar i Ružica Razum.
Sastoji se od tri dijela strukturirana u 21 katehetsku temu. Donosi mnoštvo ilustracija, evanđeoskih tekstova, molitava, pjesama i pitanja koja potiču razgovor i aktivnosti koje valja zajedno činiti.
Uvodno slovo potpisuje Ivan Šaško, pomoćni zagrebački biskup.
Članovi Tima priredili već nekoliko katehetskih pomagala. Najpoznatije su knjige: „Na Tvoju riječ“ i „S Tobom želim poć“ s katehezama za mlade.
Članovi katehetskog tima završili su ovaj projekt u neposrednom obilježavanju deset godišnjice rada udruge Ekosspiritus.
U Njemačkoj je pokrenuta internetska stranica Hirtenbarometer (Pastirov barometar) na kojoj se može ocjenjivati župnike. To je prvi takav projekt, nakon što je već postalo uobičajeno da se na takvim web-listama nalaze restoranske ponude, kozmetičarske usluge, nastavnici…
Zasad je ponuđeno ocjenjivanje svećenika u nekoliko kategorija – kakva im je liturgija, projekti za mladež i za starije osobe, osobna vjerodostojnost te koliko im je pristup suvremen.
Ocjenjivati mogu svi, mogu izraziti svoje mišljenje i to anonimno. Mnogi su radosno dočekali ovu mogućnost. Sada iznose svoje ocjene, daju o svećeniku svoje mišljenje.
Kako vam se sviđa ta ideja? Kako bi ljudi u našoj domovini ocijenili svećenike da im se da slična mogućnost? I tko bi se najviše trudio javiti se na internetske stranice? Ako bi to bili ljudi sličnih profila koji se javljaju i na forumima i komentiraju crkvene teme, onda bi i svećenici loše prošli. Čitamo često neargumentirane tvrdnje, prostačke fraze i izraze pa sve do klevetničkih teorija za koje nitko ne odgovara. Nedavno je o tome u svojoj homiliji govorio i kardinal Josip Bozanić na Visovcu.
Gdje se vide nedorečenosti ove inicijative ocjenjivanja?
Kako ocijeniti suvremenost svećenika? Što ulazi u tu kategoriju? Okrenutost i podilaženje svijetu? Kršćani slave euharistiju na stotine načina. Od modela na latinskom jeziku do modela malih zajednica koje izgovaraju spontane molitve, pričešćuju se pod obje prilike, do seoskih misa na kojima je tek nekoliko staraca. Što je s prigodnim dječjim misama, a tek s onima u kojima se koriste simboli i znakovi kod propovijedi. A tek bogatstvo euharistije grkokatoličke baštine? Što je to suvremeni pristup?
Što su projekti za mladež? Gotovo u svim župama skupine mladih broje nekoliko članova, najčešće do tridesetak osoba. Iznimka su veliki gradovi i “razvikane” skupine. U župama u kojima su župnici otvoreni za mlade, daju im prostor, svoje vrijeme, podržavaju njihove projekte i financijski… nema veće zainteresiranosti. Dakle, kako ocijeniti kategoriju rada s mladima?
Takvim načinom ocjenjivanja uistinu je sve svaljeno na župnikova leđa i od njega se očekuje savršenost. Zar mnoge kategorije koje ulaze u ocjenu ne vode danas laici? Pastoral staraca i mladih često animiraju braća laici.
Tko zapravo može ocijeniti župnika? Svi ljudi?
To mnogi čine i danas, svakodnevno, bez internetskih stranica, jer Crkva i njezini službenici ne prestaju biti tema razgovora na raznoraznim okupljanjima ljudi. Posebno u gostionicama za šankom, na placu, u autobusu… ljudi komentiraju. Nažalost, komentiraju oni koji se sa svojim župnikom susreću prigodno – na sprovodima, možda za koji veći blagdan, kod nekih blagoslova… Jedini istinski komentar, ocjena, može doći od ljudi koji čine zajednicu koja slavi euharistiju zajedno svake nedjelje, okuplja se u malim živim zajednicama jedne župne zajednice, stavlja se na raspolaganje kao volonteri biti desna ruka svom dušobrižniku oko poslova koji se vrše svakoga dana od čišćenja crkve, čitača, voditelja pojedinih skupina… Jedino ti ljudi mogu ocjenjivati svoga svećenika. U iskrenom dijalogu, prihvaćajući da svećenik nije savršen, idealan, spušten iz neba bez mana… nego uzet iz puka, naroda za službu Božju. I kao takav nesavršen, nema možda sve vrline i talente koje ljudi očekuju, nije možda vrstan pjevač, nema osobit dar za animiranje, nema … nego je čovjek. Ocjenjivati ga mogu oni koji vole Crkvu, koji razumiju kako Crkva živi svoje zajedništvo, koji sebe daju u gradnju zajedništva, oni koji Crkvu i njezine svećenike ne idealiziraju nego vole kao svoju braću koja su im darovana za vodstvo zajednice. Tada se svećenici ne bi osjećali kao na ocjenjivačkoj traci… Tko pita kako se osjećaju ljudi koji su stavljeni na ocjenjivački sud – anonimno!
Čitam u jednoj knjizi iz pera jednog od naših najzauzetijih župnika, usudio bi se reći svetog župnika iz Oroslavja, gdje je danas na službi, vlč. Drage Bosnara – “Nakon svih godina svog župnikovanja zaključujem kako se zapravo pretvaram u nekakva servisera koji udovoljava željama drugih, dok svoje sve jače zatomljuje, a za Božje, bojim se, više ne nalazi vremena. U svom servisu – župnom uredu i crkvi – proizvodim izvjesni religiozni propuh koji, začudo, nekima još uvijek godi, dok meni lupa vratima i prozorima te me je strah da ću doskora ostati bez ijedne kvake i ikojeg čitava stakla.
Župnik je kršćanin za neke javne službe, duhovni komunalac. Svi ga doduše trebamo, no ne shvaćamo ga suviše ozbiljno. “
Ili svjedočanstvo jedne časne sestre, Terezije Zukić o svom župniku: “Stvorio je obrambeni mehanizam (svećenik), podigao oko sebe zidine da bi se zaštitio pa se, kako mi je priznao, osjeća kao da sjedi iza staklenog zida.
Zapravo, on je najviše patio zbog toga što se u njegovu poslu svemu posvećivala veća pažnja nego njegovoj vjeri i Bogu. Pa tko se u posljednje vrijeme uopće zanimao za njegovu vjeru? A nije li on upravo zato postao svećenikom?”
Nadam se da će autori projekta “Hirtenbarometer”, internetske stranice, doći na ocjenu. Pitanje kao će biti ocjenjeni i to anonimno! I kako će se s tada osjećati.
Završavam jednom starom poslovicom: “Kakav narod , takav svećenik! “Ocjenjujući svećenika, ocjenjujemo i sebe. To nikako ne smijemo zaboraviti.
Svake godine naraštaj osmaša koje ispraćam kao vjeroučitelj iz škole vrednuje me pismeno i ocjenjuje moj rad i program vjeronauka. Naravno, učinim to zadnji sat kad su ocjene zaključene i kad smo neopterećeni od imenika. Kažem da je ocjenjivanje anonimno, a tko želi može staviti svoj potpis… pogađate, gotovo svi se potpišu! Radujem se, jer ih ispraćam kao odrasle mladiće i djevojke u nastavak školovanja. Mladiće i djevojke koji stoje iza svoje ocjene.
Radovan Librić
Raspored molitve tijekom hodočašća
„Ja sam put, i istina i život. Nitko ne dolazi Ocu osim po meni!“
( Iv,3,6)
Dragi prijatelji,
Nakanili smo putovati. Hodočastiti. U Santiago de Compostelu u Španjolsku. Pored Jeruzalema i Rima to je za nas, kršćane važno hodočasničko mjesto. Dok čitate ove retke mi već hitamo k svome cilju, na grob sv. Jakova, apostola. Želimo svojim hodom počastiti Njega, Krista Gospodina i zahvaliti mu za svoje živote i dar vjere koju primismo da se smijemo zvati prijateljima Njegovim i djecom Božjom.
Zahvaljujemo Vam na iskazanoj blizini i pažnji koju ste nam pokazali poklonivši nam prilog za smještaj i okrepu. Vaša molitva povezati će nas u jednom Duhu.Zahvaljujemo našoj zajednici, udruzi Ekosspiritus koja je svesrdno podržala naše putovanje.
Javljati ćemo se na stranice Udruge povremeno s kojom pričom ili fotografijom. Na taj način moći ćete pratiti naše putovanje.
Svakog dana biti ćemo na poseban način povezani u molitvi. Objavljujemo raspored obostrane molitve tijekom našeg hodočašća. Svi koji nisu na popisu mogu se pridružiti u molitvu prema svojim željama.
Još jednom zahvaljujemo i preporučamo se u molitve.
Srdačan pozdrav! Damir, Vlado i Radovan
Ne budite zabrinuti za život svoj: što ćete jesti, što piti; ni za tijelo svoje: u što ćete se obući. Zar život nije vredniji od jela i tijelo od odijela? (Mt 6,25)
Uto, 21. lipnja
Polazak, putovanje preko Slovenije i Italije prema Francuskoj.
Sri, 22. lipnja
Taize. Redovita večernja molitva u zajednici.
Anđa Maričić (Jajce BiH)
Čet, 23. lipnja
Lurd. Tanja i Željko Perković (Zagreb)
Pet, 24. lipnja
Maja Mudri (Zagreb)
Sub, 25. lipnja
Početak pješačkog putovanja,Martina Razum (Konščica)
Ned, 26. lipnja
Ob. Majcenović (Hrastina), Božo i Đurđa Grgurić (Veliki Lipovec)
Pon, 27. lipnja
Željka i Franjo Kenda (Podvrh)
Uto, 28. lipnja
Valentina i Ivica Marton (Zagreb)
Sri, 29. lipnja
Anita i Igor Matulić (Zagreb), Marija i Antun Librić (Samobor)
Čet, 30. lipnja
Zlata i Stjepan Martinelli (Zagreb), Anita Barnjak (Zagreb)
Pet, 1. srpnja
Anica i Josip Blažević (Samobor)
Sub, 2. srpnja
Liljana i Marijan Milovec (Samobor), Stjepan, Zlatko i Lidija Petek (Brdovec)
Ned, 3. srpnja
Branka i Ivan Šmalcelj (Zagreb), Zlatko Biočić (Zagreb)
Pon, 4. srpnja
Valentina Domović (Zagreb),
Društvo sv. Izidora Seljaka - Samobor
Uto, 5. srpnja
Mario i Kristina Mađarić (Zagreb), Josip Petrak (Zagreb)
Sri, 6. srpnja
Ana i Alan Becić (Zagreb), Blanka i Gordana Ivir (Samobor)
Čet, 7. srpnja
Ljiljana Jednaček ( Samobor), Ivana i Tomislav Jelinčić ( Zagreb)
Pet, 8. srpnja
Marina i Branimir Karačić (Zagreb), Leo Arapović (Donja Lomnica)
Sub, 9. srpnja
Zoran Petrčić (Duga Resa), Anamarija Vlašić (Jastrebarsko)
Ned, 10. srpnja
Ana Frkin (Domaslovec), Silvija i Tomislav Ivir (Bregana)
Pon, 11. srpnja
Lidija Momić (Hrastina) Marija i Vlado Vitko (Farkaševec)
Uto, 12. srpnja
Katarina Šmalcelj (Zagreb), Terezija Horvat (Domaslovec)
Sri, 13. srpnja
Ana Kovačić, (Zagreb) Martina i Hrvoje Odak (Vrapče)
Čet, 14. srpnja
Nikolina i Robert Ščuka (Ferdinandovac), Evica Vlahović (Farkaševec)
Pet, 15. srpnja
Ivana i Mario Debeljak (Zagreb), Nada i Pavel Lastovčić (Vrbovec)
Sub, 16. srpnja
Marija Blažeković (Zagreb) Monika Račić (Samobor)
Ned, 17. srpnja
Iva i Tomislav Martinelli (Zagreb), Antun Maletić (Tordinci)
Pon, 18. srpnja
Tomislav i Kristina Đurkan ( Zagreb), Robert Mokri (Požega)
Uto, 19. srpnja
Viktorija i Antun Šogorić (Glina), Đurđa i Mihael Gluščić (Celine)
Sri, 20. srpnja
Luka Šmalcelj (Zagreb), Diana Zloić (Beč)
Čet, 21. srpnja
Renata Bišćan (Samobor), Anica Telišman (Farkaševac)
Pet, 22. srpnja
Ana i Josip Lukinić (Karlovac), Branka Toth (Samobor), Željko Toth (Samobor)
Sub, 23. srpnja
Ante Blažević (Celine), Nada Jurković (Konščica)
Ned, 24. srpnja
Iris Otmačić (Samobor) Slavka i Janko Pap (Zaprešić)
Pon, 25. srpnja BLAGDAN SV. JAKOVA
Božica Dejanović (Farkaševac), Vlatko Granić (Zagreb)
Uto, 26. srpnja
Društvo sv. Izidora Seljaka - Samobor
Sri, 27. srpnja
Ružica i Ivan Razum (Konščica), Marko Hrkać (Velika Gorica)
Čet, 28. srpnja
Zvonko Vnučec (Zagreb), Župljani župe Domaslovec
Pet, 29. srpnja
Julija i Damir Jurković (Munchen)
Sub, 30. srpnja
Marija i Josip Razum (Konščica)
Nedjelja 31 srpnja
povratak
